Insulinska rezistencija

Insulinska rezistencija (IR) je stanje u kojem ćelije tela postaju manje osetljive na dejstvo insulina, hormona koji pomaže glukozi (šećeru) da uđe u ćelije i obezbedi im energiju. Kada su ćelije otporne na insulin, glukoza ostaje u krvi, što može dovesti do povišenog nivoa šećera i insulina u organizmu.

🔬
Kako funkcioniše u normalnim uslovima:

  • Nakon obroka, nivo glukoze u krvi raste.
  • Pankreas luči insulin.
  • Insulin omogućava ćelijama (posebno u mišićima, jetri i masnom tkivu) da preuzmu glukozu iz krvi.
  • Nivo glukoze se smanjuje i vraća u normalu.


Kod insulinske rezistencije:

  • Ćelije ne reaguju efikasno na insulin.
  • Pankreas luči više insulina (hiperinsulinemija) kako bi postigao isti efekat.
  • Vremenom, pankreas ne može da održi visok nivo insulina → nivo glukoze raste → može nastati predijabetes ili dijabetes tipa 2.

🧩
Najčešći uzroci i faktori rizika:

  • Gojaznost, naročito visceralna mast (oko stomaka)
  • Fizička neaktivnost
  • Ishrana bogata šećerima i rafinisanim ugljenim hidratima
  • Hronični stres (povećan kortizol)
  • Genetska predispozicija
  • Hronične upale
  • Hormonalni poremećaji (npr. PCOS kod žena)

⚠️
Simptomi (često blagi ili neprimetni):

  • Umor posle obroka
  • Povećana glad (naročito za slatkišima)
  • Stalan osećaj gladi
  • Stomačna gojaznost
  • Tamne mrlje na koži (acanthosis nigricans)
  • Policistični jajnici kod žena


Prevencija i tretman:

  • Ishrana: smanjen unos šećera i prerađenih ugljenih hidrata, veći unos vlakana, zdravih masti i proteina
  • Fizička aktivnost: naročito vežbe snage i intervalni trening
  • Smanjenje telesne mase (ako je potrebno)
  • Smanjenje stresa i kvalitetan san
  • Ponekad se koriste lekovi (npr. metformin)

Da, osim insulina i lekova za dijabetes, u ishrani i načinu ishrane mogu postojati drugi uzroci hipoglikemije (niskog nivoa šećera u krvi), posebno kod osoba koje nemaju dijabetes. Ovo se naziva reaktivna (postprandijalna) hipoglikemija ili nutritivna hipoglikemija.

🔽
Mogući uzroci hipoglikemije povezani s ishranom kod osoba bez dijabetesa:

  • Obroci sa visokim glikemijskim indeksom (GI)
    Velike količine prostih šećera i brzih ugljenih hidrata (npr. beli hleb, slatkiši, sokovi) brzo povise šećer → telo luči puno insulina → nagli pad glukoze nakon 1-3 sata → hipoglikemija.
  • Preskakanje obroka ili preduge pauze
    Telo koristi rezerve glukoze iz jetre. Ako su one iscrpljene (npr. ujutru, posle posta ili gladovanja), može doći do pada šećera u krvi.
  • Ishrana siromašna proteinima i mastima
    Obroci koji sadrže samo ugljene hidrate nemaju stabilizujući efekat masti i proteina na šećer u krvi → veće oscilacije → sklonost hipoglikemiji.
  • Kofein i alkohol na prazan stomak
    Kofein može ubrzati metabolizam glukoze, a alkohol sprečava jetru da otpušta glukozu → moguće sniženje šećera.
  • Kronična hipokalorijska ishrana / dijete
    Niska ukupna kalorijska vrednost → rezerve glukoze se brzo troše, a insulin ostaje aktivan → pad šećera.
  • Fruktoza u velikim količinama (npr. iz sirupa ili voćnih sokova)
    Ne stimuliše oslobađanje insulina, ali može izazvati poremećaj regulacije glukoze → nestabilnosti.

⚠️
Simptomi nutritivne hipoglikemije:

  • Drhtavica
  • Znojenje
  • Ubrzan puls
  • Slabost
  • Nervoza, razdražljivost
  • Maglovit vid, vrtoglavica
  • Intenzivna glad


Preventiva kroz ishranu:

  • Kombinuj ugljene hidrate s proteinima i mastima.
  • Jedi manje, ali češće obroke (npr. na 3-4 sata).
  • Izbegavaj rafinisane šećere i proizvode s visokim GI.
  • Ubacuj vlakna, fermentisane proizvode, orašaste plodove, avokado, jaja.
  • Pij dovoljno tečnosti.

Ako želiš, mogu ti napraviti personalizovan jelovnik za prevenciju nutritivne hipoglikemije.

U lečenju insulinske rezistencije, ishrana je ključna strategija jer direktno utiče na nivo insulina, glukoze i inflamaciju. Cilj je povećati osetljivost ćelija na insulin, smanjiti skokove šećera u krvi i smanjiti potrebu za visokim nivoom insulina.


Principi ishrane za insulinsku rezistenciju:

  • Kontrola unosa ugljenih hidrata (ali ne potpuno izbegavanje)
    Fokusiraj se na složene ugljene hidrate s niskim glikemijskim indeksom (GI):
    ✔ ovsene pahuljice
    ✔ integralna heljda, proso, kinoja
    ✔ pasulj, leblebija, sočivo
    ✔ povrće (osim krompira, kukuruza)
  • Proteini u svakom obroku
    Usporavaju apsorpciju glukoze i smanjuju insulinski odgovor.
    ✔ riba, jaja, tofu, piletina, grčki jogurt, sir sa niskim % masti
  • Zdrave masti
    Pomažu u kontroli apetita i stabilizaciji šećera:
    ✔ maslinovo ulje, avokado, orašasti plodovi, semenke, losos
  • Mnogo vlakana
    Smanjuju brzinu apsorpcije šećera i poboljšavaju mikrobiom:
    ✔ povrće, lanene semenke, čija, psyllium
  • Izbegavanje rafinisanih šećera i skroba
    ❌ beli hleb, testenine, peciva
    ❌ sokovi, zaslađena pića, industrijski slatkiši
    ❌ beli pirinač, krompir (posebno pire), kukuruzne pahuljice
  • Izbegavanje čestog grickanja i konstantnog insulinskog podsticaja
    Umesto toga, 3 glavna obroka + 1 užina ako je neophodna
    Ili, kod nekih – blaga intermittent fasting strategija (npr. 12:12 ili 14:10 satni raspored)
  • Fermentisana hrana za zdrav mikrobiom
    Jogurt, kefir, kiseli kupus, kimči, kombuha (bez dodatog šećera)

🧠
Dodatni saveti:

  • Voda umesto sokova.
  • Kafa bez šećera, ograničeno.
  • Spavanje, stres i fizička aktivnost takođe ključni za osetljivost na insulin.

🥗
Primer jednog dana:

  • Doručak: Jaja + avokado + rukola + integralni hleb
  • Užina: Grčki jogurt + bademi
  • Ručak: Losos + brokoli + kinoja
  • Užina (opciono): Humus + štapići od šargarepe
  • Večera: Pileći file + salata od zelene salate, maslinovog ulja i limuna

Odlično! Pripremiću celonedeljni jelovnik za osobe sa insulinskom rezistencijom, sa:

  • kalorijskim vrednostima po obroku
  • glikemijskim indeksom (GI) za glavne komponente
  • balansom proteina, zdravih masti i ugljenih hidrata s niskim GI